Njemačka je poznata po snažnoj zaštiti prava radnika, a ključnu ulogu u tome igraju radnički sindikati (njem. Gewerkschaften). Za razliku od mnogih drugih zemalja, njemački sindikati nisu vezani samo uz pojedinačne tvrtke, već su organizirani po industrijskim granama. Oni su “socijalni partneri” u pregovorima s poslodavcima i imaju ogroman utjecaj na visinu plaća, broj dana godišnjeg odmora i radno vrijeme.
Kako funkcioniraju sindikati u Njemačkoj?
Model sindikata u Njemačkoj temelji se na načelu “Jedna tvrtka – jedan sindikat”, ali su ti sindikati zapravo ogromne nacionalne organizacije podijeljene po sektorima. Većina ih je okupljena pod krovnom organizacijom DGB (Deutscher Gewerkschaftsbund), koja broji milijune članova.
Najmoćniji pojedinačni sindikati su:
- IG Metall: Najveći pojedinačni sindikat na svijetu. Pokriva metalnu industriju, autoindustriju (VW, BMW, Mercedes), elektroindustriju i inženjerstvo.
- ver.di: Pokriva uslužne djelatnosti, javni prijevoz, zdravstvo, trgovinu, poštu i bankarstvo.
- IG BCE: Pokriva kemijsku industriju, rudarstvo i energetiku.
- GEW: Sindikat za obrazovanje i znanost.
Koje industrije imaju sindikate, a koje nemaju?
Prilikom traženja posla, važno je znati da nisu sve branše jednako sindikalno pokrivene.
Jaki sindikati (Visoka pokrivenost)
U ovim sektorima sindikati diktiraju uvjete rada. Poslovi u ovim industrijama obično nude najbolje plaće i beneficije:
- Automobilska i teška industrija: Radnici na traci u velikim auto-koncernima imaju iznimno jaka prava zahvaljujući IG Metallu.
- Javni sektor i državne službe: Bolnice, vrtići, gradski prijevoz, odvoz smeća.
- Kemijska i farmaceutska industrija.
- Građevina.
- Zračni promet i željeznice: Sindikati pilota (Cockpit) i strojovođa (GDL) poznati su po čestim štrajkovima.
Slaba pokrivenost (Rijetki sindikati)
U ovim sektorima uvjeti rada često ovise o direktnom dogovoru vas i poslodavca:
- Start-up scena i male IT tvrtke: Ovdje sindikati tradicionalno teško prodiru.
- Gastronomija i male obiteljske trgovine.
- Agencije za oglašavanje i mediji (manje tvrtke).
- Gig-ekonomija: Dostavljači hrane, vozači preko aplikacija (iako se ovdje situacija polako mijenja osnivanjem radničkih vijeća).
Je li članstvo obavezno ili automatsko?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja doseljenika. Odgovor je jasan: Članstvo u sindikatu nikada nije automatsko i nije obavezno.
Ustavom zajamčena “sloboda udruživanja” (Koalitionsfreiheit) znači da imate pravo biti član sindikata, ali i pravo da to ne budete. Poslodavac vas ne smije prisiliti da se učlanite, niti vas smije diskriminirati ako jeste član.
Da biste postali član, morate aktivno ispuniti pristupnicu (online ili u firmi) i pristati na plaćanje članarine. Članarina obično iznosi 1% vaše bruto plaće mjesečno.
Što sindikati rade i kako pomažu radnicima?
Glavna snaga sindikata leži u pregovaranju tzv. Kolektivnih ugovora (Tarifvertrag). Kada sindikat i udruga poslodavaca potpišu taj ugovor, on vrijedi za sve tvrtke u toj branši koje su dio dogovora.
Prednosti koje sindikati osiguravaju:
- Veće plaće: Tvrtke vezane kolektivnim ugovorom plaćaju u prosjeku znatno više od onih koje nisu.
- Godišnji odmor: Zakonski minimum u Njemačkoj je 20 dana. Sindikati su u većini branši izborili 30 dana plaćenog odmora.
- Radno vrijeme: U metalnoj industriji (IG Metall) standardni radni tjedan je često 35 sati, uz punu plaću.
- Pravna zaštita (Rechtsschutz): Ako ste član sindikata i dobijete nepravedan otkaz ili vam poslodavac ne isplati plaću, sindikat vam besplatno osigurava odvjetnika i plaća troškove suda.
- Naknada za štrajk (Streikgeld): Ako dođe do štrajka, poslodavac vam za te dane ne isplaćuje plaću. Međutim, ako ste član sindikata, sindikat vam isplaćuje naknadu iz svog štrajkačkog fonda kako ne biste ostali bez prihoda.
Što ako radim u firmi sa sindikatom, ali ne želim biti član?
Moguća je situacija da radite u npr. velikoj tvornici automobila gdje vlada jaki kolektivni ugovor, ali vi osobno ne želite plaćati 1% plaće za članarinu.
- Hoću li imati manju plaću? U praksi – ne. Iako zakonski kolektivni ugovor vrijedi samo za članove sindikata, poslodavci gotovo uvijek primjenjuju ista pravila (plaću, godišnji) i na nečlanove. Razlog je jednostavan: da daju manje plaće nečlanovima, svi bi se odmah učlanili u sindikat, a to poslodavci ne žele jer jača moć sindikata.
- Što gubim ako nisam član?
- Nemate pravo na besplatnog odvjetnika u radnim sporovima.
- Nemate pravo na naknadu za vrijeme štrajka (gubite dnevnicu).
- Nemate pravo glasa u sindikalnim odlukama.
- Pravno gledano, nemate zakonsko pravo na “tarifu” (poslodavac vam je daje dobrovoljno i može je teoretski ukinuti lakše nego članu sindikata).
Zaključak
Prilikom traženja posla u Njemačkoj, informacija da je tvrtka “tarifgebunden” (vezana kolektivnim ugovorom) obično je znak dobrih uvjeta rada, sigurnosti i veće plaće. Iako učlanjenje nije obavezno, mnogi radnici se odlučuju na taj korak prvenstveno zbog pravne zaštite i osjećaja solidarnosti. Za strance koji tek dolaze i ne poznaju dobro pravni sustav, sindikalna pravna zaštita može biti iznimno koristan “sigurnosni pojas”.
