Njemački socijalni sustav jedan je od najopsežnijih na svijetu, osmišljen kako bi pružio sigurnost onima koji se nađu u teškim životnim situacijama. Međutim, 2025. godina označava prekretnicu u pristupu države prema korisnicima pomoći.
Fokus se snažno pomiče s pasivnog primanja naknada na aktivnu integraciju na tržište rada. U nastavku donosimo detaljan pregled prava, obveza i novih pravila koja stupaju na snagu.
Vrste socijalnih naknada u Njemačkoj i tko na njih ima pravo
Njemačka država razlikuje nekoliko ključnih oblika pomoći, ovisno o radnom statusu, zdravstvenom stanju i prihodima pojedinca.
1. Građanski doplatak (Bürgergeld)
Bürgergeld je osnovna pomoć za uzdržavanje namijenjena osobama koje su radno sposobne, ali ne mogu vlastitim sredstvima pokriti osnovne životne troškove.
- Kome je namijenjen: Nezaposlenim osobama, onima koji rade ali zarađuju premalo (tzv. “Aufstocker”), državljanima Njemačke, EU državljanima s pravom boravka te izbjeglicama s radnom dozvolom.
- Što pokriva: Mjesečni fiksni iznos za životne troškove, plus troškove stanarine i grijanja u adekvatnom iznosu.
2. Naknada za nezaposlenost (Arbeitslosengeld I – ALG I)
Za razliku od građanskog doplatka, ALG I je naknada iz osiguranja. Pravo ostvaruju oni koji su izgubili posao, a prethodno su uplaćivali doprinose.
- Tko ima pravo: Osobe koje su u zadnjih 30 mjeseci barem 12 mjeseci bile u radnom odnosu s obveznim doprinosima.
- Iznos: Obično iznosi 60% od prethodne neto plaće (67% za roditelje s djecom).
3. Naknada za stanovanje (Wohngeld)
Wohngeld je subvencija za stanarinu (ili troškove vlastite nekretnine) namijenjena osobama s niskim primanjima koje ne primaju Bürgergeld.
- Kome je namijenjena: Zaposlenicima s niskim plaćama i umirovljenicima. Cilj je spriječiti da ljudi postanu ovisni o punoj socijalnoj pomoći samo zbog visokih cijena stanovanja.
4. Novčana naknada za njegu (Pflegegeld)
Ova naknada isplaćuje se osobama koje imaju priznat određeni stupanj njege (Pflegegrad 2 ili više) i o kojima se brine kod kuće, najčešće od strane članova obitelji.
- Kome je namijenjena: Teško bolesnim i nemoćnim osobama, neovisno o njihovim prihodima, kako bi mogle platiti pomoć u kući.
Promjene u 2025. godini: Stroža pravila i nulti rast
Početak 2025. godine donio je značajne promjene u politici dodjele pomoći. Najvažnija vijest je da iznosi Bürgergelda u 2025. godini nisu povećani. Zbog pada inflacije i proračunskih ušteda, država je odlučila zadržati iznose na razini iz 2024. godine (npr. 563 eura za samca).
Borba protiv zlouporabe pomoći
Njemačka vlada u 2025. godini uvodi strože mehanizme kontrole kako bi osigurala da sustav ostane pravedan:
- Sankcije do 100%: Radno sposobni korisnici Bürgergelda koji bez opravdanog razloga odbiju konkretnu ponudu za posao, mogu se suočiti s potpunim ukidanjem naknade (osnovice) na period do dva mjeseca.
- Prijava rada na crno: Jobcenteri su sada obvezni prijavljivati svaku sumnju na rad na crno carinskim organima. Primanje socijalne pomoći uz tajni rad tretira se kao kazneno djelo prijevare.
- Provjera imovine: Period u kojem se imovina korisnika ne provjerava detaljno (Karenzzeit) je pod strožim nadzorom, a od korisnika se očekuje da prvo iskoriste vlastitu značajnu ušteđevinu prije traženja pomoći države.
Planovi za 2026. godinu: Digitalizacija i integracija
Za 2026. godinu Njemačka planira uvođenje Osnovnog dječjeg osiguranja (Kindergrundsicherung). Ovaj projekt trebao bi spojiti dječji doplatak (Kindergeld) i druge dodatke za djecu u jednu isplatu, čime bi se smanjila birokracija i osiguralo da pomoć stigne do svakog djeteta.
Također, očekuje se potpuna digitalizacija sustava razmjene podataka između porezne uprave i agencija za rad, što će u 2026. praktički onemogućiti skrivanje prihoda iz inozemstva ili drugih izvora.
Dugoročna perspektiva: Zašto je rad bolji od socijalne pomoći?
Iako se primanje socijalne pomoći može činiti kao kratkoročno rješenje, dugoročno gledano to je put u financijsku nesigurnost. Svatko tko živi u Njemačkoj i sposoban je za rad, trebao bi se aktivno javljati na biro rada (Jobcenter ili Agentur für Arbeit) i prihvatiti ponuđene prilike.
Evo nekoliko razloga zašto je važno raditi:
- Mirovinsko osiguranje: Vrijeme provedeno na Bürgergeldu ne doprinosi vašoj budućoj mirovini. Dugotrajno primanje pomoći znači sigurno siromaštvo u starosti.
- Profesionalni napredak: Samo kroz rad možete naučiti jezik, steći nove vještine i s vremenom doći do plaće koja je višestruko veća od bilo kakve državne pomoći.
- Socijalni status: Zaposleni ljudi imaju bolji pristup kreditima, boljim stanovima i širim društvenim krugovima.
Njemačka država želi spriječiti iskorištavanje sustava solidarnosti. Savjetujemo svima da dobro razmisle: kratkoročna udobnost socijalne naknade ne može se mjeriti sa stabilnošću i dostojanstvom koje donosi vlastiti radni odnos. Prijavite se na biro, prihvatite posao i gradite sigurnu budućnost u Njemačkoj na zdravim temeljima.
